Pojava svježeg krtičnjaka usred njegovanog travnjaka rijetko koga veseli. Još je neugodnije kada se tijekom nekoliko dana pojavi čitav niz novih humaka i površinskih hodnika. Iako tada možemo imati dojam da je vrt prepun krtica, velik broj krtičnjaka ne mora značiti i velik broj životinja. Krtice su uglavnom samotnjačke, a jedna jedinka može napraviti prilično razgranatu mrežu hodnika.
Krtica je izrazito prilagođena životu pod zemljom. Snažnim prednjim nogama kopa hodnike u potrazi za hranom, a upravo je tlo bogato životom jedan od razloga zbog kojih joj neki vrtovi posebno odgovaraju.
Pritom je važno razjasniti čestu zabludu. Krtica ne dolazi u vrt kako bi jela korijenje povrća, cvijeća ili travu. Hrani se uglavnom glistama i drugim beskralježnjacima koje pronalazi u tlu. Kopanjem, međutim, može podizati korijenje, poremetiti tek posađene biljke i napraviti brojne krtičnjake na travnjaku.
Krtica ima i korisnu ulogu. Kopanjem miješa i prozračuje tlo te omogućuje lakše prodiranje vode, a hrani se i nekim organizmima koji mogu biti štetni za biljke.
Problem zato najčešće nije sama prisutnost krtice, nego mjesto koje je odabrala za svoje hodnike.
Kako otjerati krticu?
Kada se pojavi novi krtičnjak, prvo ga poravnajte i pratite gdje će se pojaviti nova aktivnost. Krtice imaju i površinske hodnike koje mogu koristiti samo kratko te dublje, stalnije hodnike kojima se mogu služiti dulje vrijeme. Zbog toga samo uklanjanje zemlje s krtičnjaka neće riješiti problem.
U trgovinama se mogu pronaći različiti vibracijski, zvučni i solarni rastjerivači koji se zabadaju u zemlju. Ideja je da vibracijama ili zvukom učine područje neugodnim za krticu i potaknu je da se premjesti.
Međutim, od njih ne treba očekivati čuda. Stručni izvori navode da učinkovitost zvučnih i vibracijskih uređaja nije pouzdano potvrđena. Krtica se može udaljiti od neposredne blizine uređaja, ali se može jednostavno premjestiti u drugi dio vrta.
Slično vrijedi za brojne kućne savjete. U hodnike se često preporučuje stavljati češnjak, talog kave i različite biljke jakog mirisa, dok se ricinusovo ulje pojavljuje kao sastojak nekih komercijalnih sredstava. Problem je što rezultati istraživanja takvih repelenata nisu dosljedni.
Zato ih možemo iskušati kao način odvraćanja krtice od određenog dijela vrta, ali ne treba tvrditi da će zbog njih sigurno napustiti cijelo zemljište.
Još manje smisla ima pokušavati ukloniti gliste i sve druge organizme kojima se krtica hrani. Time bismo osiromašili upravo ono živo i zdravo tlo koje želimo imati u vrtu. Stručne preporuke također upozoravaju da uklanjanje organizama u tlu nije učinkovito rješenje jer gliste čine važan dio prehrane krtice.
Mreža je najbolje rješenje za dijelove vrta koje želimo zaštititi
Ako tek podižemo novi travnjak, povrtnjak ili gredicu na području na kojem znamo da ima krtica, puno je lakše problem spriječiti nego kasnije pokušavati krticu nagovoriti da ode.
Jedno od najučinkovitijih rješenja je fizička barijera.
Postoje mreže protiv krtica koje se postavljaju ispod budućeg travnjaka. One ne sprječavaju nužno kretanje krtice dublje u zemlji, ali joj onemogućuju da izbaci zemlju na površinu i napravi krtičnjak. Upravo se zbog toga mreža postavlja prije polaganja travnog busena ili sjetve novog travnjaka.
Kod manjih povrtnih i cvjetnih gredica možemo napraviti i podzemnu bočnu barijeru od dovoljno guste mreže. Ona mora biti ukopana duboko jer će plitko postavljenu prepreku krtica jednostavno zaobići ispod zemlje. Stručne preporuke za zaštitu manjih površina navode ukopavanje barijere približno 50 cm u dubinu, uz donji dio savijen prema van.
Kod povišenih gredica situacija je još jednostavnija. Gusta pocinčana mreža može se postaviti na dno prije punjenja gredice zemljom i tako spriječiti ulazak krtice odozdo.
Za već postojeći veliki travnjak takvo rješenje, naravno, nije praktično. Ali kod novog travnjaka, povrtnjaka ili povišenih gredica o njemu svakako vrijedi razmišljati unaprijed.
Budite uporni – krtica se može jednostavno preseliti
Kod tjeranja krtice treba imati realna očekivanja. Ne postoji jednostavan miris, biljka ili uređaj koji će u svakom vrtu dati isti rezultat.
Ako koristimo rastjerivače, cilj je učiniti dio vrta koji želimo zaštititi manje privlačnim i potaknuti krticu da svoje aktivnosti premjesti dalje. Zato treba pratiti nove krtičnjake i vidjeti u kojem se smjeru aktivnost pomiče.
A ako se krtica zadržava na dijelu zemljišta na kojem nam ne smeta, možda je najbolje upravo tamo je i ostaviti. Ona nije neprijatelj biljaka i njezina prisutnost govori da ispod površine postoji bogat život tla.
Najviše problema nastaje kada se njezini hodnici nađu ispod njegovanog travnjaka, povrtnjaka ili tek posađenih biljaka. Upravo te dijelove vrta ima najviše smisla zaštititi, a kod novih gredica i travnjaka fizička prepreka dugoročno je pouzdanije rješenje od pokušaja pronalaska čudotvornog sredstva koje će krticu preko noći otjerati iz cijelog vrta.