Nakon vađenja krumpira mnogi vrtlari postavljaju pitanje kako sačuvati urod da ostane kvalitetan što dulje? Hoće li početi klijati već nakon nekoliko tjedana, istrunuti ili se jednostavno smežurati prije nego što ga stignemo potrošiti?
Nekada se pri čuvanju gomolja koristio Tuberite, odnosno pripravci na bazi klorprofama (CIPC), koji su danas zabranjeni u Europskoj uniji. Ne bez razloga. S razvojem znanosti, spoznalo se koliko lošeg po ljudsko zdravlje čine ovi preparati. Zato dobro promislite prije nego što ga drugi put “uvezete” iz države u kojoj je primjena još dopuštena. Dobra vijest je da za količine koje većina nas uzgoji u vrtu takva sredstva uglavnom nisu ni potrebna. Na trajnost krumpira puno više utječu vrijeme vađenja, način skladištenja i uvjeti u kojima će provesti jesen i zimu.
Ako se pridržavate nekoliko jednostavnih pravila, domaći krumpir može bez problema ostati kvalitetan sve do proljeća.
Vađenje je prvi korak prema uspješnom skladištenju
Mnogi misle da je skladištenje važno tek nakon berbe, no ono zapravo počinje još u vrtu.
Krumpir namijenjen zimskom čuvanju treba vaditi tek kada je cima potpuno požutjela i osušila se. Tada je rast gomolja završen, a pokožica dovoljno čvrsta da podnese manipulaciju gomoljem. Ako se krumpir izvadi prerano, pokožica je tanka i lako se oštećuje pa će se takvi gomolji mnogo teže čuvati.
Berbu je najbolje obaviti po suhom vremenu. Mokri gomolji sporije se suše, a vlaga pogoduje razvoju bolesti tijekom skladištenja.
Nemojte ga odmah spremiti
Jedna od najčešćih pogrešaka je da se tek izvađen krumpir odmah odnese u podrum ili garažu.
Tijekom vađenja gotovo svaki gomolj zadobije poneku sitnu ogrebotinu ili udarac. Iako ih često ne primjećujemo, upravo su ta mjesta idealna za razvoj gljivica i bakterija.
Zato je dobro ostaviti krumpir desetak do četrnaest dana na tamnom, suhom i prozračnom mjestu. U tom razdoblju pokožica dodatno očvrsne, a sitna oštećenja prirodno zacijele. Dovoljna je garaža, šupa ili natkrivena terasa, ali bez izravnog sunčevog svjetla.
Mnogi naprave još jednu pogrešku, perući krumpir prije spremanja. To nije potrebno. Dovoljno je rukom ili mekanom četkom ukloniti veće grumenje zemlje. Pranje povećava vlagu na površini gomolja i može skratiti vrijeme skladištenja.
Odvojite zdrave od oštećenih gomolja
Prije nego što krumpir pospremite, pregledajte ga.
Sve što je prerezano, napuknuto, probušeno vilama ili pokazuje znakove bolesti najbolje je izdvojiti i potrošiti tijekom sljedećih nekoliko tjedana.
Za dugotrajno skladištenje birajte samo zdrave i neoštećene gomolje.
Jedan truli krumpir može vrlo brzo proširiti trulež na cijelu gajbu.
Gdje je najbolje čuvati krumpir?
Idealni uvjeti su temperatura između 4 i 7 °C, visoka vlaga zraka i potpuni mrak.
Takve uvjete najlakše imaju hladni podrumi, zbog čega su i danas najbolje mjesto za skladištenje.
No krumpir će se sasvim dobro čuvati i u garaži, spremištu ili hladnijoj ostavi gdje temperatura tijekom jeseni i zime iznosi oko 10 do 12 °C. Na nešto višoj temperaturi počet će klijati ranije nego u podrumu, ali će nekoliko mjeseci ipak ostati kvalitetan za pripremu jela.
Važno je samo da prostor bude taman, prozračan i da temperatura ne oscilira previše. Izbjegavajte mjesta uz peći, bojlere ili prozore kroz koje dopire sunce.
Ako živite u stanu, potražite najhladniji kutak, poput ostave, zatvorene lođe tijekom hladnijeg dijela godine. Skladištite tako manje količine koje ćete potrošiti tijekom nekoliko tjedana.
U čemu ga je najbolje skladištiti?
Drvene gajbe i letvarice i dalje su najbolje rješenje.
One omogućuju slobodno strujanje zraka, a ako se pojavi trulež, lakše ćete uočiti problem.
Mogu poslužiti i kartonske kutije s nekoliko otvora za ventilaciju ili mrežaste vreće.
Plastične vreće nisu dobar izbor jer zadržavaju vlagu i stvaraju uvjete za razvoj plijesni.
Ako imate veću količinu krumpira, nemojte ga spremiti na jednu veliku hrpu. Mnogo ga je bolje rasporediti u nekoliko plićih gajbi nego u jedan duboki sloj.
Zašto krumpir uopće klija?
Klijanje je potpuno prirodan proces.
Gomolj je zapravo spremnik energije iz kojeg će sljedeće godine nastati nova biljka.
Kad temperatura poraste, a razdoblje mirovanja završi, krumpir počinje trošiti svoje zalihe škroba za razvoj novih izdanaka.
To znači da je klijanje nemoguće potpuno spriječiti. Može ga se samo usporiti.
Upravo zato hladniji prostor značajno produžuje vrijeme skladištenja.
Postoje li prirodni načini za usporavanje klijanja?
Na internetu ćete pronaći brojne savjete, od paprati, drvenog pepela i suhe metvice do jabuka među gomoljima.
Većina tih preporuka temelji se na iskustvu pojedinih vrtlara, ali za njih nema dovoljno znanstvenih dokaza.
Ipak, postoji jedna prirodna metoda koja posljednjih godina privlači veliku pozornost istraživača.
Riječ je o eteričnom ulju klasaste metvice (Mentha spicata). Njegove pare mogu usporiti razvoj klica pa se u nekim profesionalnim skladištima koriste kao prirodna zamjena za nekadašnja kemijska sredstva.
Međutim, važno je naglasiti da se ulje ne kapa po gomoljima niti se među njih stavljaju grančice metvice. U profesionalnim skladištima ono se raspršuje posebnim uređajima u točno određenim količinama i vremenskim razmacima.
Za kućne uvjete takav način primjene nije praktičan, pa će hladan i taman prostor i dalje dati puno bolje rezultate od bilo kojeg kućnog “recepta”.
Što kada krumpir ipak počne klijati?
Mnogi tada pomisle da ga treba baciti, no ne činite to. Ako su klice kratke, jednostavno ih otkinite ili odrežite. Time nećete zaustaviti daljnje klijanje, ali ćete usporiti gubitak hranjivih tvari i vlage iz gomolja.
Takav je krumpir i dalje sasvim prikladan za jelo.
Tek kada postane mekan, smežuran, istrune ili pozeleni na većem dijelu površine, više nije preporučljiv za konzumaciju.
Dobro je jednom mjesečno pregledati uskladišteni urod i ukloniti sve gomolje koji pokazuju znakove propadanja.
Treba li krumpir čuvati u hladnjaku?
Iako se na prvi pogled čini logičnim, hladnjak nije dobro mjesto za skladištenje krumpira.
Na temperaturama nižim od približno 4 °C dio škroba počinje se pretvarati u šećere. Takav krumpir može imati slađi okus, a prilikom pečenja ili prženja jače tamni.
Zato je hladna ostava ili podrum puno bolje rješenje od kuhinjskog hladnjaka.
Savjet PosadiSam
Ako u garaži ili ostavi temperatura tijekom jeseni iznosi oko 10 do 12 °C, preko drvene gajbe možete prebaciti komad jutenog platna ili staru pamučnu plahtu. Ona će zaštititi gomolje od svjetlosti, ublažiti nagle promjene temperature i pomoći da se krumpir sporije isušuje, a pritom će i dalje imati dovoljno zraka za sigurno skladištenje.