Sjećate li se vremena kada je bubamara gotovo uvijek imala sedam točkica, kada su puževi bili rijetkost, a ambroziju smo viđali uglavnom uz zapuštene putove? Posljednjih desetljeća naši vrtovi i okućnice postali su dom za brojne invazivne vrste, biljne i životinjske koje potječu iz drugih dijelova svijeta. Neke su unesene namjerno kao ukrasne ili korisne vrste, dok su druge stigle slučajno. Dio njih danas se smatra invazivnim vrstama jer se brzo šire, potiskuju domaće vrste ili uzrokuju štete u poljoprivredi, vrtovima i prirodi.
Donosimo pregled nekih od najpoznatijih invazivnih vrsta koje se danas mogu pronaći u našim vrtovima i njihovoj okolici.
Kako invazivne vrste dolaze u naše vrtove?
Invazivne vrste najčešće se šire međunarodnom trgovinom, prometom ljudi i roba te unosom sadnog materijala iz drugih dijelova svijeta. Mnoge ukrasne biljke koje danas nalazimo u vrtovima nekada su unesene upravo zbog svoje ljepote, brzog rasta ili otpornosti, a tek se kasnije pokazalo da se mogu nekontrolirano širiti.
Njihovom širenju dodatno pogoduju klimatske promjene. Blaže zime i dulja vegetacijska sezona omogućuju opstanak vrsta koje prije nisu mogle prezimiti na našem području. Zbog toga se posljednjih godina sve češće susrećemo s vrstama koje su nekada bile rijetkost ili ih uopće nije bilo.
Smeđi puževi golaći
Veliki smeđi puževi golaći posljednjih su godina postali jedan od najvećih problema u vrtovima. Odlikuje ih velika proždrljivost, brzo razmnožavanje i sposobnost prilagodbe različitim uvjetima. Hrane se salatom, kupusnjačama, jagodama, hostama i brojnim drugim biljkama, a njihove štete mogu biti znatne već nakon jedne kišne noći.
Osim što pojedu mlade listove i presadnice, često ostavljaju velike količine sluzi koje dodatno onečišćuju plodove i biljke.
Kako smanjiti njihovu brojnost?
Najbolje rezultate daje kombinacija više metoda. Puževe je potrebno redovito sakupljati, osobito u večernjim satima i rano ujutro kada su najaktivniji. Učinkovite mogu biti i pivske klopke, uklanjanje skrovišta poput dasaka, kamenja i gustog korova te poticanje prisutnosti njihovih prirodnih neprijatelja poput ježeva i ptica.
Azijska bubamara
Sjećate li se bubamare sa sedam crnih točkica na crvenim pokrilcima? Upravo je sedamtočkasta bubamara jedna od najpoznatijih domaćih vrsta i mnogi je pamte još iz djetinjstva.
Danas se sve češće susreće azijska bubamara koja je u Europu unesena radi biološke zaštite bilja od lisnih uši. Za razliku od domaće bubamare, azijska bubamara može imati vrlo različit broj točkica, od tek nekoliko do više od dvadeset, a boja joj može varirati od svijetlonarančaste do tamnocrvene.
Iako je korisna jer se hrani lisnim ušima, problem predstavlja njezina velika prilagodljivost i sposobnost brzog razmnožavanja. Zbog toga može potiskivati domaće vrste bubamara koje su se stoljećima prirodno razvijale na našem području.
Tigrasti komarac
Iako ne uzrokuje štete na biljkama, tigrasti komarac postao je jedan od najpoznatijih invazivnih kukaca posljednjih godina. Prepoznatljiv je po crno-bijelim prugama na tijelu i nogama te po tome što je aktivan i tijekom dana.
Njegovo širenje povezano je s međunarodnim prometom ljudi i roba te klimatskim promjenama koje mu omogućuju uspješno prezimljavanje. Najčešće ga susrećemo u urbanim sredinama, vrtovima i okućnicama gdje se razvija u manjim nakupinama stajaće vode.
Pajasen – drvo koje osvaja prostor
Pajasen (Ailanthus altissima) smatra se jednom od najproblematičnijih invazivnih biljnih vrsta u Europi. Raste izuzetno brzo, dobro podnosi sušu, siromašna tla i onečišćenje te se vrlo lako širi sjemenom i korijenskim izdancima.
Često ga nalazimo uz prometnice, željezničke pruge, na zapuštenim površinama i rubovima naselja, gdje može stvarati guste sastojine i potiskivati domaće vrste drveća i grmlja.
Kako ga suzbiti?
Pajasen je iznimno otporna vrsta koja se nakon sječe vrlo često obnavlja iz korijena. Zbog toga je za njegovo potpuno uklanjanje često potrebno kombinirati mehaničke mjere s primjenom odgovarajućih herbicida. Ipak, korisno je redovito uklanjati nadzemne dijelove biljke kako bi se spriječilo cvjetanje i stvaranje sjemena koje vjetar može prenijeti na velike udaljenosti.
Ambrozija
Ambrozija je jedna od najpoznatijih invazivnih biljaka na našem području. Poznata je prije svega po izrazito alergogenom peludu koji tijekom ljeta uzrokuje probleme velikom broju ljudi.
Osim zdravstvenih problema, ambrozija predstavlja i korov koji konkurira uzgajanim biljkama za vodu, hranjiva i prostor. Jedna biljka može proizvesti nekoliko tisuća sjemenki koje u tlu mogu ostati klijave godinama.
Kako ju ukloniti?
Najbolje rezultate daje čupanje ili košnja prije početka cvatnje. Važno je reagirati na vrijeme jer nakon cvatnje biljka proizvodi velike količine peluda i sjemena koje se lako širi okolišem.
Japanski dvornik
Japanski dvornik (lat. Reynoutria japonica Houtt.) nekada je bio cijenjen kao dekorativna biljka zbog brzog rasta i atraktivnog izgleda. Danas se smatra jednom od najinvazivnijih biljnih vrsta u Europi.
Stvara guste sklopove koji potiskuju druge biljne vrste, a snažnim podzemnim izdancima može oštetiti staze, zidove i infrastrukturu.
Zašto ga je teško ukloniti?
Uklanjanje japanskog dvornika zahtijeva višegodišnju upornost. Svaki preostali dio podzemnog izdanka može razviti novu biljku, zbog čega jednokratna košnja ili čupanje uglavnom ne daju trajne rezultate.
Paulovnija – ukras ili budući problem?
Paulovnija je posljednjih godina postala vrlo popularna zbog brzog rasta i velikih dekorativnih listova. Iako se još uvijek ne smatra ozbiljno invazivnom vrstom na našem području, u pojedinim europskim državama prati se njezino širenje izvan mjesta sadnje.
U povoljnim uvjetima može se spontano razmnožavati te stvarati samonikle populacije, zbog čega stručnjaci upozoravaju na potrebu praćenja njezina širenja.
Što možemo učiniti?
Invazivne vrste teško je potpuno iskorijeniti nakon što se udomaće. Zato je važno rano prepoznati problem, redovito uklanjati neželjene biljke i životinje te pri odabiru novih vrsta za sadnju dati prednost domaćim ili dobro prilagođenim vrstama koje ne predstavljaju rizik za okoliš.
Priroda se neprestano mijenja, a vrtovi su često prvo mjesto na kojem primjećujemo te promjene. Neke invazivne vrste danas su toliko česte da ih gotovo više i ne doživljavamo kao strance. Ipak, njihovo praćenje i pravovremeno uklanjanje može pomoći u očuvanju domaćih biljnih i životinjskih vrsta te smanjiti štete u vrtu i okućnici.